Lov na blago

Hi-Fi sustavi, računala, telefoni: simboli našeg elektroničkog doba nagomilani su na mjestu Electrocycling GmbH u Goslaru. Poslovanje tvrtke je kao potraga za blagom, jer sav taj otpad sadrži vrijedne sirovine. On se ekstrahira sofisticiranim postupkom i obrađuje za ponovnu upotrebu. HANSA‑FLEX također igra važnu ulogu u osiguravanju neometanog procesa recikliranja, jer teški strojevi koje koriste – od utovarivača na kotačima do drobilice – rade na složenoj hidraulici.

Buka je zaglušujuća kada grabilica na ruci bagera kopa hrpu elektroničkog otpada te omogućuje raznim uređajima da dođu na pokretnu traku. Zglobovi u ruci i zubi hvataljke pokreću se hidraulički. „Tlak u cjevovodima ovog teškog stroja može doseći i do 400 bara“, izvještava Thomas Henze, voditelj radova u Electrocyclingu. “Ovdje je kvaliteta ključna.” Stoga ne čudi da se tvrtka već više od desetljeća oslanja na HANSA‑FLEX kao svog hidrauličkog partnera.

Oporaba vrijednih sirovina

Prvi korak je razdvajanje elektroničkog otpada na materijale koji sadrže štetne tvari i one koji ih ne sadrže. Olovo iz cijevi starih televizora mora se odlagati odvojeno, kao i živa u relejima ili PCB-ovi iz kondenzatora. Prije stvarnog procesa recikliranja, ulje ili baterije se također moraju ukloniti kako ne bi zagađivali okoliš. Upravo je zaštita okoliša bila pokretačka ideja osnivanja Electrocycling GmbH. Početkom devedesetih Deutsche Telekom je tražio način recikliranja starih telefona i priključne opreme. Njaprije je osnovao tvrtku s drugim partnerima, uključujući Preussag AG sa svojim rudarskim iskustvom. Na temelju Preussagovog stručnog znanja u rudarskoj tehnologiji razvijena je učinkovita metoda za oporabu vrijednih sirovina iz elektroničkog otpada. S radnom snagom od 180 djelatnika, Electrocycling obrađuje više od 4000 tona elektroničkog otpada svaki mjesec.

Ogromno opterećenje hidraulike

Nakon što je otpad razvrstan, bager ga pokupi ogromnom lopatom i transportira do drobilice. Kao i druga transportna vozila, radi u teškim industrijskim uvjetima, s crijevnim vodovima hidrauličkog sustava koji su izloženi posebno velikom opterećenju. „Svaki mehanički kvar prekida rad i mora se popraviti što je prije moguće“, objašnjava Henze. Zbog toga on cijeni brzinu i pouzdanost svog partnera u hidraulici. “Potreban je samo telefonski poziv i odmah možemo preuzeti zamjenska crijeva.” Sustav X-CODE posebno je koristan u tom pogledu. „Zabilježili smo sve vodove crijeva s alfanumeričkim X-CODE-om, što ih čini odmah prepoznatljivim“, izvještava Otto Greibig iz podružnice HANSA‑FLEX u Goslaru. Time se učinkovito izbjegavaju zabune prilikom slanja narudžbi.

Hidraulički cilindri u sjeckalici

U sjeckalici hidraulički kontrolirani valjak uvlači elektronički otpad. Materijal se zatim udara čeličnim čekićima, razbijajući ga u prvoj fazi na komade veličine između 50 i 100 mm. “Željezo i aluminij otpuštaju se relativno brzo”, komentira Henze. Željezo se od ostalih materijala odvaja magnetima, a aluminij odvajanjem vrtložnim strujama. Budući da je magnetizam komponenti od nehrđajućeg čelika relativno nizak, za njihovo odvajanje koriste se magneti visokog intenziteta. Budući da su u stalnom radu, čelični čekići sjeckalice podložni su habanju i moraju se redovito mijenjati. Kako bi se došlo do unutrašnjosti instalacije, gornji dio bubnja drobilice se podiže pomoću dva snažna hidraulička cilindra. “Tamo radi puno snage”, kaže Henze.

Vratio se u ekonomski ciklus

Nakon odvajanja željeza, čelika i aluminija, otpad se u daljnjoj fazi reducira na granule veličine 10 do 20 mm. Sada se obojeni metali poput bakra i mesinga odvajaju od preostalog otpada i mogu se izdvojiti mjerenjem gustoće materijala. Granulat obojenih metala također sadrži plemenite metale poput zlata, srebra i paladija. Electrocycling ih šalje u ljevaonicu bakra, gdje se metali razvrstavaju. Na ovaj način tvrtka vraća u ekonomsku upotrebu sve metale, pa čak i homogenu plastiku, koja se također odvaja postupkom separacije po gustoći. Toplinska upotreba primjenjuje se samo u slučaju nekih kompozitnih plastika.

Iznimno vrijedno

Tijekom proteklih godina Electrocycling je nastavio usavršavati svoje procese. To ima smisla jer su mnoge sirovine sadržane u elektroničkom otpadu jednako vrijedne koliko i rijetke. “U devedesetima su ovi stari uređaji imali veći sadržaj plemenitih metala”, izvještava Henze, “ali čak i danas sadrže mnogo vrijednih materijala”. U prosjeku trenutni elektronički otpad ima udio željeza od oko 30%. Udio aluminija iznosi 8 – 9%, dok se udio granulata obojenih metala kreće između 6 i 7%. Usporedba s rudarskom industrijom pokazuje koliko je reciklaža u ovoj oblasti korisna: da bi se dobila tona bakra, potrebno je oko 1000 tona stijene premjestiti u površinskom kopu. Elektrocikliranjem se može dobiti isti volumen bakra iz 20 tona elektroničkog otpada.