Dobivanje energije iz otpada

Prema Saveznom uredu za statistiku, svaki Nijemac godišnje proizvede 158 kg otpada. Ukupno se u cijeloj zemlji stvori oko 130 milijardi tona otpada, od čega se 82% ponovno koristi – ne samo recikliranjem, već i pomoću termalnih postrojenja za otpad. EEW Energy from Waste upravlja sa 16 takvih postrojenja u Njemačkoj, uključujući jedno u Stapelfeldu u Schleswig-Holsteinu. HANSA‑FLEX isporučuje industrijska crijeva za sustav pročišćavanja postrojenja dimnih plinova za spaljivanje otpada (WIP) i upravlja crijevima postrojenja.

“Stapelfeldsko postrojenje za pretvaranje otpada u energiju reciklira do 1400 tona otpada svaki dan”, kaže Christian Riepold, mlađi inženjer u EEW Energy iz tvrtke Waste Stapelfeld GmbH. Što radite s toliko otpada? “Spalimo ga u jednoj od naše dvije spalionice”, kaže Riepold sa smiješkom, “jer otpad je resurs koji se može vrlo učinkovito koristiti za proizvodnju energije. I to je upravo ono što mi ovdje radimo.” Pod „ovdje” misli na površinu od četiri i pol hektara na kojoj se nalazi nekoliko različitih zgrada jedna blizu druge. „Samo jedna trećina cijelog postrojenja namijenjena je spaljivanju otpada”, objašnjava Riepold. „Dvije trećine otpada na sustav za čišćenje dimnih plinova.” Ali kako se otpad pretvara u energiju?

Toplinska iskoristivost

Ujutro u 6:35 na mjestu spalionice otpada Stapelfeld: prvi kamioni već su dovezli otpad u halu za istovar, odakle se ogromnim betonskim kanalom transportira u bunker za smeće. Dnevno ovamo stigne 140 vozila. S kapacitetom od 6000 tona bunker nudi dovoljno prostora. “Potrebne su nam zalihe kako bismo mogli jamčiti opskrbu i vikendom”, objašnjava Riepold. Rukovatelj dizalice, koji gleda na planine otpada iz staklene kutije otporne na mirise, temeljito miješa otpad pomoću grabilice od pet tona. “Otpad će sagorjeti ravnomjerno i s malo ostataka samo ako je smjesa uravnotežena”, kaže Riepold. Operater dizalice zatim ispušta mješavinu otpada u jedan od dva spremnika za punjenje, odakle ulazi u spalionicu. “Ovdje je temperatura više od 1000 stupnjeva Celzijusa tijekom cijele godine”, kaže Riepold. “Na tako visokim temperaturama, otpad gori sam od sebe.” Toplina iz spalionice otpada stvara oko 63 tone vodene pare na 380 stupnjeva Celzijusa na sat, koja pokreće turbinu pod pritiskom od 26,5 bara. Na taj se način godišnje proizvede 136.000 megavat sati električne energije – dovoljno za 39.000 kućanstava.

Čisto i učinkovito poslovanje

Nakon što je para obavila svoj posao i pokrenula turbinu, još uvijek ima temperaturu od 130 stupnjeva Celzijusa. “Ovu energiju prenosimo u toplinarsku mrežu. Na taj način optimalno iskorištavamo goriva i opskrbljujemo ekološki prihvatljivu energiju za grijanje za stanovnike našeg susjedstva.” To je zato što je kalorična vrijednost otpada usporediva s onom od lignita, ali emitira znatno manje ugljičnog dioksida. Osim toga, tvornica Stapelfeld jedna je od najčišćih spalionica u Europi. “Naše su emisije daleko ispod propisanih granica”, kaže Riepold. Osim optimalnog izgaranja, za to je zaslužan vrlo moderan sustav za čišćenje dimnih plinova koji se sastoji od pročišćivača dimnih plinova te električnih i aktivnih ugljenih filtara. Otpad se također smanjuje na deset posto svog izvornog volumena, a zatim se također reciklira: troska se prerađuje i koristi u izgradnji cesta, dok se leteći pepeo i filtrirana prašina koriste za punjenje starih rudarskih okna kako bi se spriječilo slijeganje tla. Prljava voda iz sustava za čišćenje dimnih plinova također se tretira i ponovno koristi.

Stručna podrška

Otpadne vode iz procesa mokrog čišćenja dimnih plinova u pročišćivačima dimnih plinova ponovno se obrađuju i isparavaju u tzv. “vodenoj kući”, 37 metara visokoj zgradi kroz koju vijugaju cijevi i crijeva. Tu se nalaze tehničari iz HANSA‑FLEX industrijske službe. “Ovdje se brinemo za sve vodove crijeva,” izvještava Jacek Boraczynski, manager u HANSA‑FLEX-u.

Cilj je uspostaviti učinkovit sustav upravljanja crijevima. Osnova za to je X-CODE, koji jedinstveno identificira svako crijevo. “Ovo je važno iz dva razloga”, kaže Riepold. „Na portalu za korisnike MY.HANSA‑FLEX možemo vidjeti koliko je dugo svaki pojedinačni vod crijeva bio u uporabi i kada je rok za sljedeći test. Osim toga, sada možemo brzo i jednostavno ponovno naručiti rezervne dijelove.”

U tu svrhu HANSA‑FLEX centar za industrijska crijeva u Geisenfeldu i specijalni pogon za proizvodnju crijeva u Hamburg-Stellingenu rade ruku pod ruku. “Dobavljamo posebna crijeva bez priključaka i sami ih sastavljamo”, izvještava Boraczynski. Ovo se također odnosi na industrijsko crijevo CHEM UPE SD koje je instalirano u kućici za vodu. “Ovo usisno crijevo za prijenos kemikalija vrlo je izdržljivo. Uz vodu i otpadnu vodu iz pročišćivača dimnih plinova, također transportira mulj od gipsa i slani medij koji nastaje pročišćavanjem otpadne vode,” objašnjava Boraczynski. Osim toga, HANSA‑FLEX koristi plastične armature otporne na koroziju. “Na taj način možemo osigurati radni vijek do deset godina”, dodaje.

Radovi se obavljaju rutinski i profesionalno. “Ne trebamo pružiti veliku podršku s naše strane”, sretno kaže Riepold. “Okupljamo se samo dva puta dnevno, ujutro da postavimo dnevne ciljeve i navečer da provjerimo jesu li ispunjeni.” Projekt, u sklopu kojeg je položeno 160 vodova crijeva, završen je za nešto manje od osam tjedana. Od tada HANSA‑FLEX nastavlja pružati potporu za postrojenje za spaljivanje otpada u Stapelfeldu. Na datume inspekcije industrijska služba pomno pregledava svako crijevo. „Suradnja je baš prava: učinkovito održavanje za učinkovito postrojenje za spaljivanje otpada“, sažima Riepold.